Spas za izbjeglice iz Mijanmara

Možda je pritisak javnosti bio prevelik. Nakon višednevnih rasprava su Malezija i Indonezija najavile da ubuduće neće vraćati na otvoreno more čamce s izbjeglicama koje dođu do njihovih obala. To je najavio malezijski ministar vanjskih poslova Anifah Aman nakon sastanka s kolegama iz Indonezije i Tajlanda.

Dodao je da će Malezija i Indonezija dozvoliti dolazak do 7.000 izbjeglica. "Odobrit ćemo im privremeni smještaj uz preduvjet da se u roku od godinu dana međunarodna zajednica pobrine za smještanje tih ljudi negdje drugdje", rekao je Aman.

Promatrači ovo tumače kao veliki napredak u rješavanju humanitarne krize. Prije nekoliko dana su na obale Indonezije i Malezije pristali čamci s oko 3.000 izgladnjelih ljudi iz Bangladeša i Mijanmara.

"Dobre vijesti"

Krijumčari su ove čamce, koji nisu namijenjeni plovidbi po oceanu, ostavili na sred Andamanskog mora. Ljudi su na pučini proveli više dana bez hrane i vode. Većina njih se htjela domoći obala Malezije. Međutim, nitko ih nije htio prihvatiti iako uglavnom pripadaju progonjenoj manjini naroda Rohingya.

Zbog svega toga je UN-ova organizacija za pomoć izbjeglicama UNHCR pozdravila najavu dviju zemalja kao "prvi važan korak u potrazi za rješenjem krize i, što je još važnije, korak u pravcu spašavanja života".

I Jeffrey Labovitz iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Tajlandu ovo je ocijenio kao dobru vijest. To pokazuje da se vlade dviju zemalja "namjeravaju korjenito pozabaviti problemom krijumčarenja ljudi i surađivati s međunarodnom zajednicom".

Lokalne vlasti navode da su indonezijski ribari već spasili oko 430 ljudi koji su se nalazili u čamcima ispred obale. Labovitz naglašava da je sada bitno pronaći i druge čamce s izbjeglicama koji plutaju na otvorenom moru. "Što duže traje ova tortura, to je gora situacija", kaže on. Zalihe vode na čamcima mogu se vrlo brzo onečistiti fekalijama, a oni koji dobiju morsku bolest mogu dehidrirati.

S tim se slaže i glasnogovornica UNHCR-a Vivian Tan: "Ovi ljudi se brzo moraju izvući na obalu. Mora im se pružiti prva pomoć i zbrinuti ih. Očekujemo da se to dogodi bez oklijevanja."

Izbjeglice ili migranti?

Još predstoje rasprave o tome hoće li tisuće ljudi koji su stigli čamcima nakon godinu dana biti vraćene u Mijanmar ili Bangladeš ili će se naseliti u neku treću zemlju. Labovitz je nagovijestio da će međunarodna zajednica pomoći u razjašnjavanju koje izbjeglice su progonjene u svojoj domovini, a koje su takozvane "ekonomske izbjeglice“. Onima koji su progonjeni mora se pružiti zaštita. Od toga ovisi i to hoće li neki biti vraćeni u domovinu, a neki dobiti smještaj u trećim zemljama ili ostati u Indoneziji i Maleziji.

"UNHCR je spreman na suradnju sa zemljama regije kako bi se našlo rješenje. To može značiti i povratak u zemlju porijekla, ako je to na dobrovoljnoj osnovi i ako to prilike dozvole. Za tako nešto je potrebna i suradnja zemalja porijekla."

Borba protiv uzroka krize

Tajland je za 29. svibnja sazvao regionalnu konferenciju kako bi se pokrenuli mehanizmi za borbu protiv uzroka krize. Razgovarat će se o borbi protiv međunarodne mreže krijumčara. Ipak, Mijanmar je najavio da neće sudjelovati na konferenciji. Ova zemlja tretira oko 800.000 pripadnika naroda Rohingya kao ilegalne useljenike iz Bangladeša i tvrdi da nije zadužena za njihove probleme.

To je jedan od razloga zbog kojih stručnjaci ne vjeruju da će se kriza brzo riješiti. "Za tako nešto je potrebno rješenje koje će podržati cijela regija - a suština problema je dobivanje državljanstva i zaštita građanskih prava u Mijanmaru. Ne vidim da će se to riješiti u bližoj budućnosti", procjenjuje neovisni stručnjak za jugoistočnu Aziju Zachary Abuza. On smatra da je mnogo vjerojatnije da će krijumčari nastaviti svoj posao kao i do sada, čim splasne pažnja međunarodne javnosti.